90 min pješice

BEGOVO RAZDOLJE – SAMAR – MATIĆ POLJANA – BEGOVO RAZDOLJE

500 m nakon ulaska u selo skreće se desno (putokaz Tuk), te se po Arapskom putu stiže  do Samara te nadalje po prekrasnim livadama do Matić poljane. Za one  koji žele hodati duže, put vodi do Tuka, te kroz Mrkopalj nazad u Begovo Razdolje , a ostali se mogu vratiti istim putem nazad u selo.

 30 min autom

IZVOR KUPICE

Vrijeme je da se upoznamo sa rječicom Kupicom i njenim izvorom. Ova kristalno čista, živahna ljepotica svoj kratki, ali aktivni život započinje nedaleko ceste koja vodi od Delnica do Broda na Kupi. Točnije kada se spustite u samu dolinu, u selu Homer se skrene lijevo na makadam. Nakon dvadesetak metara opet lijevo (ako dođete do mosta, fulali ste). Parkirajte se kod lovačkog kontejnera i dalje se ide pješice.

Makadam cesta je široka i lagano se uspinje i spušta. Ništa preteško. A gusta šuma koja je okružuje stvara super hlad i tijekom najžešćih ljetnih vrućina. Kupica je cijelo vrijeme uz cesticu a pogledi na njene kristalno čiste vode i kanjon su stvarno prelijepi. Nakon dvadesetak minuta pješačenja, dolazimo do Izvora. Isti je ograđen od strane Hrvatskih voda, no ogradu možete elegantno obići uz brdo.

Tirkizno jezero iz koje izvire Kupica je pravi mali dragulj. Stvarno smirujuće i prekrasno mjesto. Drveće se spušta gotovo do vode, lišće treperi, u izvoru u pravilu uvijek pliva jato pastrva. Tišina koja smiruje. Čisti zrak koji pročišćava naša pluća. Uzmite si vremena i sjednite, stopite se sa prirodom i odmorite. Ukoliko budete tihi, možda se pojave i srne na putu ka vodi. To stvarno nije rijetkost u ovom kr

Baterije pune? Spremni za povratak.

Možete se vratiti po istoj stazi ili po betoniranoj stazi koja prati drugu obalu Kupice. Mi vam preporučujemo taj put. Kada vas isti nakon mnoštva prelijepih krajolika dovede na cestu, pređite most i vaš auto je pedesetak metara udaljen.

Izvor Kupice je idealan za lagani biciklistički izlet. Možete krenuti od Broda na Kupi, ili se spustiti iz Delnica. Oba puta gotovo da ne slijede asfalt, ali onaj iz Delnica zahtjeva malo znanja i mrvicu bolje bicikle.

40’ autom, 30 km od Begovog Razdolja

KAMAČNIK

je slikoviti kanjon istoimene rječice u šumovitom masivu Velike Kapele. Rječica se 3 km nakon izvora ulijeva u rijeku Dobru. Na svom ušću u Dobru, Kamačnik stvara uzak stjenovit prolaz. Kroz kanjon prolazi put s nekoliko mostića i galerija i pogodan je za ugodnu jednosatnu šetnju. Priroda je neodoljivo romantična , te će vas nizom uzbudljivih prizora u bezbroj zelenih tonova dovesti do 100-njak metara dubokog izvora i idealnog mjesta za odmor.

35 min, 19 km od Begovog Razdolja

LOKVARSKI KRAJ

se nalazi u zapadnom djelu Gorskog kotara i nudi niz zanimljivosti od kojih izdvajamo Lokvarsko jezero, špilju Lokvarku, park-šumu Golubinjak i Muzej žaba.

Lokvarsko jezero je umjetno jezero nastalo izgradnjom brane 1954. godine. Pogodno je za kupanje, šetnje oko jezera, te posebno za ribolov. U njemu su ulovljene neke od najvećih pastrva na svijetu. Na samoj obali jezera nalazi se Bistro Jezero u kojem možete probati izvrsne lokalne specijalitete: žablje krakove na nekoliko načina, punjene pastrve, te jela od divljači.

Špilja Lokvarska otkrivena je 1912. godine i jedna je od najvećih špilja u Hrvatskoj uređenih za turistički posjet. Budući da je u njoj konstantna temperatura od 6,5 do 8 C, pravo je osvježenje ljeti. Obilazak u pratnji vodiča traje 45 minuta, minimalni broj osoba je 5, a djeca za posjet moraju biti starija od 4 godine.
Kroz park-šumu Golubinjak uređene su brojne pješačke staze, a u njoj ćete naći divovske jele starije od 250 godina. Na samom ulazu nalazi se ugostiteljski objekt u kojem se možete okrijepiti nakon šetnje, a odmah iza njega je i višenamjensko igralište.

U Muzeju žaba u Lokvama izloženo je više od 1.000 eksponata žaba iz čitavog svijeta. Ovdje možete kušati “žablju krv”, prirodni liker od šumskih plodova. Žaba je vrlo bitna za ovaj kraj i s njom su povezana i brojna događanja: Žabarski tjedan od 30.04. do 3.05., Žabarske igre 1.05., te Žabasrka noć 2.05.

Početak prilaza je kod željezničke stanice u Vrbovskom. Automobilom se može prići još 200 m dalje do bistroa Kamačnik na ušću u Dobru. Ovdje preporučamo odlične pastrve.

Izlet se može povezati i s usponom (3:30 h) na Bijelu kosu (1.289 m) ili, za ljubitelje dužih tura, na Klek (1.181). 

 40 min, 23 km od Begovog Razdolja

FUŽINE

su malo privlačno naselje u središnjem dijelu Gorskog kotara, smješteno iznad doline Ličanke, koja je izgradnjom brane potopljena u akumulacijsko jezero Bajer. Zbog povoljnog geografskog položaja usred gorskih šuma na 740 m nadmorske visine, sa zdravom vodom i svježom planinskom klimom, Fužine su se razvile u omiljeno turističko odredište. Fužine se nalaze samo 15 km zračne linije od mora, te je pravi užitak za vrućih ljetnih dana noćiti u Fužinama, a danju se kupati u moru.

Nudi se hotelski i privatni smještaj kojeg predvodi hotel Bitoraj sa 4 zvjezdice s restoranom koji nudi izvorne goranske specijalitete poput gulaša od divljači, žabljih kraka i medvjeđe šape. Vrlo dobru ugostiteljsku ponudu s autohtonim jelima nudi i konoba Volta. Za smještaj predlažemo i idiličnu varijantu najma male kućice Štekerevo na osami, a opet samo 500 m od naselja.             

Među najpozntatijim fužinskim atrakcijama svakako su jezera Bajer i Lepenica na kojima je moguće kupanje, jedrenje, surfanje i ronjenje, a poseban je doživljaj ribolov (od ožujka do listopada) i lov na umjetne i prirodne mamce (uz dozvolu).

Atrakcija cijelog kraja je špilja Vrelo u neposrednoj blizini jezera Bajer, samo 3 km od Fužina. Slučajno je otkrivena kod izgradnje akumulacijskog jezera, a stara je oko 4 miljuna godina. Zbog raznolikih spiljskih ukrasa nazivaju je “Postojnom u malom”. Zanimljivo je da je ovo jedina špilja u Europi prilagođena za posjet invalida budući da je gotovo potpuno horizontalna.

U Hotelu Bitoraj možete iznajmiti bicikle i dobiti kartu s brojnim biciklističkim stazama, npr. Stazom jelena (8 km) ili Zelenom avanturom (30 km).

Na lijepo uređenom ranču Vrelo nekoliko km od Fužina, a u blizini spilje Vrelo, možete jahati u manježu (šetnja na konju = 30 kn) ili po prostranstvima okolnih šuma (1 h = 120 kn). Možete upisatii i školu jahanja od 12 školskih sati (1.600 kn). Adrenalinsku zabavu nudi i Paintball park Vrata odmah nakon silaska s autoputa.

Fužine su okružene vrlo lijepim planinarskim stazama koje će vam pomoći da se popnete na okolne planinske vrhove: Bitoraj (1.385 m), Viševicu (1.428) i Tuhobić (1.106), odakle se pruža prekrasan vidik na more i kvarnerske otoke. Usponi su prikladni i za djecu, a goranske šume su odlične i za gljivarenje.

13. lipnja se u Fužinama slavi blagdan sv. Ante, zaštitnika mjesta, kad se organizira prava pučka fešta. Crkva sv. Ante Padovanskog sagrađena je 1833. kao neostilska trobrodna bazilika, a ujedno je najveća sakralna građevina na goranskom području. Posebno je poznata Fužinska fešta, turističko-ugostiteljska manifestacija koja okuplja mnoštvo posjetitelja posljednjeg vikenda u srpnju.

Od kulturne ponude nemojte izostaviti ni Etnografsku zbirku Lič s vrlo atraktivnim postavom s antikvitetnim namještajem, umjetničkim slikama, starim posuđem, ukrasima, dokumentima i knjigama, te starim glazbenim instrumentima.

 25 min, 36 km od Begovog Razdolja

Područje ZELENOG VIRA

proglašeno je posebnim geomorfološkim rezervatom 1962. godine. Do izletišta Zeleni vir, koje se nalazi na 302 metra nadmorske visine može se doći iz nekoliko pravaca. Asfaltna cesta koja povezuje Skrad i Brod na Kupi, iza sela Planina odvaja se prema Zelenom viru, a ima i nekoliko planinarskih staza. Jedna staza vodi od željezničke postaje Skrad kroz livade i šumarke u dolinu. Druga vodi jugozapadno pored željezničke postaje, pa zatim kroz šumu Jasle markiranom stazom u kanjon Vražji prolaz. Postoji još jedan prilaz izletištu uz potok Iševicu, a tim je putem moguć dolazak iz kupske doline. Ta je staza vrlo položita, pa je ona najpogodnija za bicikliste. Tim je pravcem moguće doći u neposrednu blizinu izletišta i autobusima. Na kraju ceste postoji i parkiralište za automobile. Od parkirališta do Zelenog vira pješke se stigne za 20-ak minuta.

Zeleni vir (345 m) je snažan izvor u dnu plitke špilje, podno 70-ak metara visoke, živopisne slojevite stijene niz koju se, kao kakva bijela zavjesa, ruši potok obasipajući ulaz tisućama kapljica. Njegove vode, zahvaćene manjom branom, ulaze u podzemni kanal kojim odlaze do hidrocentrale (sagrađene 1921. godine), smještene stotinjak metara niže. Zeleni je vir dobio ime po zelenkastoj boji vode jezerca, koje nastaje u špilji. 

Druga atraKCIJA je 800 metara dugačak kanjon VRAŽJI PROLAZ. Mnogi ga smatraju jednim od najljepših prizora u našoj zemlji. Kroz usku guduru-sutjesku, široku oko 2 metra, među stjenama visokim 100-ak metara, probija se gorski potok Jasle. Voda je milenijima izjedala kamen da bi prokrčila ovaj prolaz koji zapanjuje snagom vodene stihije i divljinom vrletnih stijena. Nad njim na metalnim nosačima usječenim u stijenu napravljeni su mostići i stepenice kojima se prolazi. Stijene su mjestimice pokrivene mahovinom, a na terasama po kojima se kreće divljač, najčešće divokoze, ima trave i drveća. Vražji prolaz koji se u prošlosti nazivao i vražja provalija, pjesnici su opisivali kao Danteov put u pakao.
Na kraju Vražjeg prolaza nalazi se još jedna trakcija nazvana Muževa hižica. Ova špilja nalazi se iznad zaravni kojom završava Vražji prolaz. Prema narodnoj predaji, za vrijeme najezde Turaka oko 1525., tu se djelom sklonilo stanovništvo ovog područja. Gospodar skupine ljudi koja se sakrila u spilju bio je muž – muškarac, pa je po tome i dobila naziv ”Muževa hižica”. Špilja je vrlo prostrana, dugačka je oko 200 metara i bogata je sigama, a na kraju špilje koji još nije u cjelosti istražen nalazi se jezerce. U tom je jezercu približno u isto vrijeme kada i u Postojinskoj jami pronadena čovječja ribica. Za razgledavanje špilje, potrebno je ponijeti svjetiljku.